Vaskulator
Vaskulator
Kada se rodimo, naš životni vek je mnogo duži nego što će to biti u realnosti. Naime, svaki organizam ima predispozicije da traje više, ali se to ne događa usled delovanja raznih negativnih uticaja – to mogu da budu psihološki uticaji, fizički, hemijski ili biološki. Usled svega toga, čovek živi mnogo kraće, ali za utehu, sa napretkom medicine, hemije i tehnologije, taj životni vek se polako produžava.
Biološki vek čoveka bi bio oko sto pedeset godina, ali niko ne doživi tu starost. Kada bismo to zamislili, smrt bi se dešavala prirodnim gašenjem ćelija, i prestajala bi funkcija organa i sistema organa.
Ipak, to nije tako, i na prvom mestu po uzročnicima smrtnosti su kardiovaskularni problemi i bolesti. Ljudsko telo pokreće jedan veoma važan mišić koji se naziva srce, i to je jedna ogromna pumpa koja radi dvadeset četiri časa dnevno, od trenutka kada prvi put udahnemo vazduh. Neprijatelj ljudskog srca može da bude stres, ali i nepravilna ishrana, pušenje, nedovoljno kretanja…
Postoji izreka da je holesterol ubio više srca nego kraljica maturske večeri. I to je zaista tačno. Usled naslaga holesterola, nastaje ateroskleroza, a to znači da postoji velika mogućnost da se negde u arterijama formira tromb, koji vodi začepljenju, što dalje znači pojavu infarkta i mogućeg fatalnog ishoda.
Naša tema je vaskulator i kako nam ovaj aparat može pomoći? Princip rada je na delovanju povišenog ili sniženog pritiska. Zahvaljujući tome se uklanja zastoj u vensko-limfnom sistemu.
Delovanjem vaskulatora eliminiše se negativan atmosferski pritisak na meka tkiva, stopala, potkolenice, šake, nadlaktice. Na ovaj način se utiče na protok krvi u krvnim sudovima i na njihove zidove.
Kako sve to funkcioniše?
Dok aparat radi, i dok je povišen atmosferski pritisak u komori aparata, na meka tkiva se obavlja kompresija. Isti taj pritisak, spolja komprimuje i vensku cirkulaciju i limfotok. Ovo znači da se omogućava lakše potiskivanje krvi od periferije ka srcu.
Vakuum u komori nastaje kada deluje negativan atmosferski pritisak, i povećava se lumen krvnih sudova. Usled svega toga, dolazi do jačeg strujanja krvi u arterijama, tako da se okolno tkivo bolje ishranjuje. Ovo je od izuzetne važnosti za krvne sudove koji su u grču, u spazmu, jer se to stanje na opisani način otklanja.
Kolateralna cirkulacija se uspostavlja, i to tako što krvni sudovi koji su suženi, sada bivaju prošireni. Postoji termin koji se naziva barogimnastika. To je upravo stanje do koga se dolazi kada se naizmenično smenjuju potpritisak i natpritisak nad krvnim sudovima, i mi kao krajnji ishod imamo poboljšanu cirkulaciju.
Pre nego što ćete koristiti vaskulator, potrebno je da se obave detaljni pregledi i postavi dijagnoza. Dijagnozu jedino može dati lekar koji se bavi vaskularnom patologijom, i taj lekar će odrediti indikacije za primenu aparata.
Lekar uvek prisustvuje terapijama, kao i svim drugim vidovima tretmana, uz obučeno medicinsko osoblje.
Osobe koje mogu biti kandidati za ovu terapiju su ljudi koji dugo sede ili stoje, koje nemaju mogućnosti kretanja, iz nekog razloga (to može biti dugo putovanje autobusom ili avionom), a tretman koriste i sportisti za bolju cirkulaciju u udovima i jačanje mišića, kao i osobe kod kojih je potreban preventivni oporavak.