Mama i beba u prvim nedeljama detetovog života
Mama i beba u prvim nedeljama detetovog života
Prve nedelje bebinog života su ogromna promena u životu roditelja, naročito ukoliko je reč njihovom prvom detetu. Razvoj bebe po nedeljama praćen je brojnim promenama, neobičnim situacijama i raznim dilemama koje zbunjuju majke.
Nedoumice i privikavanje na novi način života pomešani sa najlepšim roditeljskim emocijama su normalna pojava po rođenju deteta, uključujući i brojna pitanja koja sigurno želite da postavite nekome. U nastavku ćemo pokušati da vam odgovorimo na neka od njih, i da ukažemo na to šta je potrebno bebi u prvim danima.
Bebin izgled u prvom mesecu
Zabrinuta mama i beba koja menja boju kože tokom prvih dana svog života su normalna pojava u ovom periodu. U prvim satima nakon rođenja, beba će imati čudne prelaze u boji kože, koja može da varira od plave do modro ljubičaste ili crvenkaste. Ovakvi prizori mogu da deluju zastrašujuće, ali su sasvim normalni i treba ih očekivati.
Bebino telo je, kao i majčino, pretrpelo veliki napor tokom porođaja i ne treba da vas iznenade plavičaste ručice ili druge pojave na koži koje nastaju usled nezrele krve cirkulacije. Upravo zbog obostranog telesnog šoka, neretko je nakon porođaja i samim porodiljama potrebna stručna nega u kućnim uslovima.
Ne zaboravite da je dete mesecima bilo u tesnoj majčinoj utrobi, nakon čega se odjednom našlo na otvorenom. Reakcije na koži su samo znak prilagođavanja novim uslovima koji vladaju izvan vašeg tela.
Kasnije promene na koži, koje možete primetiti nekoliko dana nakon izlaska iz bolnice, ne predstavljaju nužno povod za zabrinutost. Blago crvenilo i većina promena su bezopasne i spontano nestaju , ali u skladu sa instinktom, obratite se vašem pedijatru.
Koliko jede i spava beba u prvim danima života?
Dolazak bebe kući iz porodilišta ne znači da će vaš dom konstantno biti ispunjen zvukovima plača. Većinu dana, čak i do 18 sati dnevno, bebe provode spavajući, i to ne treba da vas brine. Naravno, uspavljivanje se dešava u intervalima, tako da će se dete buditi na svaka tri ili četiri sata kako biste mogli da podmirite njegove potrebe i vratite ih na spavanje.
Što se tiče prvih nekoliko meseci života, ritam spavanja i ishrane se reguliše spontano, bez majčine intervencije. Ovo je period kada osluškujete svoje dete koje vam plakanjem ukazuje na glad, i zadovoljavate njegovu potrebu onda kada je ono pokaže. Dojenje bebe u prvim danima i količinu mleka koja će je zasititi, beba takođe određuje sama, pa joj dopustite da sisa onoliko koliko traži. U ovo periodu se još uvek nećete susretati sa problemom zvanim – šta raditi kada bebe neće da jede?
Kako bebi prilagoditi prostor u kome spava?
Bebe nisu svesne većine stvari u prvim nedeljama života, ali osećaju energiju, atmosferu i majčino prisustvo. U skladu sa tim mogu da se smire ili uznemire, a na roditeljima je da životni prostor, naročito onaj u kome beba boravi, prilagode njenoj potrebi u najvećoj mogućoj meri.
Stvorite prijatnu atmosferu za bebu. Tokom dojenja i uspavljivanja utišajte zvukove, ili eventulano pustite neku umirujuću melodiju koja će opustiti bebu. Bebu će smiriti i majčin glas koji je poseban u odnosu na sve druge, s obzirom na to da bebe slušaju majke mesecima pre dolaska na svet.
Svetla možete prigušiti, a temperaturu prostorije prilagoditi tako da bude prijatna za boravak. Nemojte da grejete sobu previše jer to može loše da utiče na dete. Pođite od sebe – ni vama nije prijatno da spavate u pretoploj ili hladnoj prostoriji. Svetlost prilagođavajte dobu dana, kako ne biste zbunjivali dečiji mozak. U toku dnevnog spavanja ne bi trebalo da zamračujete prostoriju, kako bi se beba vremenom navikla i razlikovala spavanje noću od spavanja danju.
Disciplinu u pogledu spavanja ne možete da očekujete prvih nekoliko meseci, jer dete nije u stanju da rezonuje stvari i shvati kada je dan, a kada noć. Ono se u prvim nedeljama vodi isključivo svojim potrebama, pa neće birati vreme za buđenje i glad. Roditelji, a prvenstveno majke, treba da se prilagode ovakvom tempu bez obzira na umor i nenaspavanost koji najčešće dolaze u paketu sa ovakvim tempom.
Kako se mama i beba pripremaju za prvo kupanje?
Pripreme su važan deo života svake majke. Prvo su vam potrebni saveti i priprema za porođaj, zatim za izlazak iz bolnice sa detetom, a onda i za njegova prva kupanja, temperaturu, nestašluke i sve što ostalo što dolazi vremenom.
Kupanje novorođenčeta može izgledati kao vrlo ozbiljan zadatak, a većini majki se čini da postoji milion stvari oko kojih mogu pogriješiti prilikom kupanja. Postoji nekoliko osnovnih pravila kojih treba da se pridržavate kako bi kupanje bebe postalo obostrano uživanje.
Šta je potrebno za kupanje bebe?
Za kupanje bebe su potrebni kadica za kupanje, nežan peškir, odgovarajući šampon, dečiji puder, čista odeća za bebu. Osim ovih stvari, najvažnija je sigurnost deteta. Kada ga položite u kadu koja je postavljena na sigurnoj i čvrstoj podlozi, ni na trenutak ga ne ostavljajte samog.
Ne odvajajte se od deteta koje je u kadici, čak ni pogledom, jer ne znate kada će bebe iskoristiti priliku da naprave pre pokrete i tako potencijalno dovedu do neželjenih situacija, koje nastaju usled nedovoljne pažnje roditelja. Dete nije svesno šta se dešava, i ne možete očekivati od njega da brine o svom položaju tela i pokretima koje pravi. To je isključivo roditeljska odgovornost.
Kadicu za bebe možete obložiti peškirom, kako beba ne bi klizila u njoj. Visina vode u kadici ne treba da prelazi više od 7 ili 8 centimetara, a temperatura vode treba da bude približna sobnoj. Pažljivo držite bebu tokom kupanja, vodeći računa o položaju glave i leđa. Bebu kupate vodom, šamponom i platnenim sunđerom kojim čistite telo, dok lice i oči umivate čistom rukom i vodom bez šampona.
Bebinu glavu i kosu perete sa malo šampona, pazeći da se sapunica ne slije na lice i u oči. Naročitu pažnju poklonite pranju bebinih ušiju i prostora između prstića. Dete sve vreme treba da pridržavate jednom rukom, dok ga drugom rukom i nežnim pokretima kupate. Kada saperete bebu i otklonite svu sapunicu, položite je na suv peškir i utrljajte malo dečijeg pudera u njeno telo. Na ovaj način će prvo kupanje proći bez problema, a prilikom svakog sledećeg još više će uživati i mama i beba.
Bebini refleksi u prvim danima života
Bebine reflekse možete primeniti i sami: sisanje, hvatanje i automatski hod su i više nego očigledni. Sisanje je način da dete jede, a kada detetovim usnama približite svoje lice, prst ili predmet, ono će mahinalno početi da sisa. Hvatanje ručicama uočićete kad god bebi pružite prst, a ona ga stegne svojom šakom. Iako je hodanje još uvek daleko od vaše tek rođene bebe, primetićete njen rad nogama kada je podignete visoko – bebe tako oponašaju hod.
Kada je u pitanju bebin vid, tokom prvog meseca života ona će videti vrlo malo i ograničeno. Moći će da fiksira pogled na udaljenosti od 25 do 30 centimetara, što je dovoljno da vidi majčino lice prilikom dojenja. Vremenom će se detetov vid razvijati dok ne postane potpuno normalan.
Bebin sluh je nešto razvijeniji, i primetićete kako trzanjem tela i glave reaguje na glasne i oštre zvukove. Potrudite se da zvukove neutrališete i da ne priređujete ovakva iznenađenja detetu. Njegov omiljeni zvuk koji najlakše prepoznaje u prvim mesecima života je majčin glas. Majčin miris je ujedno i prvi miris koji dete počinje da oseća već nekoliko sati nakon rođenja, a vremenom postoje osetljiva i na druge mirise. Ukus se kod deteta razvija nešto kasnije, uvođenjem čvrste hrane.
Prvi bebini dani umeju da budu stresni, ali pokušajte da osluškujete vaše dete i budite slobodni da se obratite pedijatru svaki put kada imate neku sumnju ili problem sa detetom. Ukoliko iz bilo kog razloga niste u mogućnosti da se posvetite adekvatno detetu, budite slobodni da potražite pomoć stručnog lica u nezi beba u kućnim uslovima.
Ne paničite zbog najmanjih promena, jer su one normalne i poželjne tokom prvih nedelja detetovog života. Potrudite se da pre svega uživate u majčinskom, kako mnogi kažu, najlepšem osećaju na svetu.